LADO LADO
Kolikogod da je u hrvatskoj povijesti bilo mraka i nesigurnosti, zala i opasnosti, u vremenima dobra i smirena života, naši su preci pjevali poneseni iskonskom radosti vlastita bitka. U tim se razdobljima i oblikovala tradicija društvenog zabavljanja uz vino s brojnim finesama u pravilima ponašanja. Druženja uz piće bile su zgode za otkrivanje osobnosti, životnih potreba, poriva i skrivenih želja, pokretale su se ponekad zajedničke neke akcije, donosile odluke, usklađivala mišljenja, dogovarala se izmjena dobara... Iako je povoda za takva druženja bilo u običajnom naslijeđu napretek (brojne svetkovine i proslave, imendani, rođendani, krstitke, firmanja, odlasci u vojsku, povratci iz stranog svijeta, prošnje, zaruke, svadbe, bratimljenja, pomirbe...), ovdje mislimo na one gdje je baš vino bilo glavni motiv sastajanja što se odavna, gotovo kultno, njegovalo u vinorodnim krajevima Hrvatske. Iz emocija koje bi potaknulo vino, u nekom sretnom i logičnom slijedu druženja, nastajale su i vrlo osmišljene pjesme koje su sadržajem poticale na domoljublje, zajedništvo, prijateljstvo (pajdaštvo), kumstvo, bratimstvo, ili su pak isticale univerzalnu ljubav, toleranciju i druge ljudske vrijednosti. U izboru popijevaka za ovaj Compact disk zadržali smo se uglavnom na sadržajima koji su - bilo tekstom, bilo melodijom, svoje korijene imali u gradovima kajkavske Hrvatske. No kako “vinski krug” započinje u goricama, na selu, pod rukama seljaka, uključili smo i tri popijevke koje su nastale u ruralnim krajevima sjeverozapadne Hrvatske.
Tradicija nije osobito uvažavala pojedince koji bi zazirali od vina ali se s više odbojnosti odnosila prema onima koji, pri piću, svojim ponašanjem, ne bi znali održati svima prihvatljivu mjeru. “Vinsko” druženje bilo je uglavnom pravo muških, dok su žene, iako nezaobilazne u društvu, bile u drugom redu važnosti. Pjesme su pokretali muški počimatelji (popevači). Govornici, nazdravičari, aktivni hijerarhijski sudionici takvih zabava (“govorači”), bili su isključivo muški. Ipak – treba to naglasiti – pjevalo se domaćicama, hvalilo njihovu dražest i ljepotu, susretljivost i, dakako, odličnu hranu. Delikatnost je vinskog druženja u činjenici da se ljudska ćud te pojedinačna i kolektivna svijest otvara na specifičan način, razgrću se ljudske osobine a osnažuju fiktivni ili stvarni potencijali. Bar nakratko čovjek je u piću onakav kakav doista jest ili pak – kakav bi želio biti. “U vinu je istina” uzviknuo je antički pisac prije dva milenija i to još uvijek odzvanja svijetom a naša je tradicija nadovezala: “Što trijezan misli, pijan govori”. Nije, dakako, ovdje riječ o pijanstvu ali je svu složenost duhovnog stanja u piću narodna mudrost ugradila u svoja pravila da bi zajednica imala i korist ali i ljepotu doživljaja. Većina ljudi ta je pravila i uvažavala. Kajkavske gradske “vinske” popijevke u novijoj su tradiciji sadržajno vezane s pajdaštvom (pajtás – mađ. padaş – tur. păydăš – perz.), i domoljubljem (...horvatske šege i adeti...) a seoska se vinska tradicija nastavljala na širi smisao radne godine i brojnih rituala koji su je pratili od davnina, od “vinske trte” do zimskih svetkovina. (“...dečki ju obrejžejo a deklice povejžejo...”).
U ovom izboru našlo se popijevaka kojih su melodije zaboravljene pa ih nema ni u zapisima ni u sjećanjima. Ostalo je nešto stihova u križevačkoj tradiciji koje sam uglazbio s velikim respektom u želji da povežem prekinute niti tradicije u ovoj pučko-glazbenoj vrsti kojoj nismo posvećivali dovoljno pažnje. Namjera mi je bila popijevke učiniti prihvatljivima novijim generacijama koje pjevaju od iskonske radosti života. Skladbe su stilski utemeljene u naslijeđu šireg kajkavskog područja a neke je od njih praksa već potvrdila. Jedna između njih, “Nazdravimo, Bogu fala!” prvu je izvedbu doživjela na Festivalu kajkavske popevke “Krapina” u izvedbi prvih “Ladarica” i ansambla “Kužiš stari moj”. Pjesmu sam skladao na prelijepi tekst nenadmašnog
Drage Britvića. Sigurno bismo pogriješili ako bismo vinskom pajdaškom iživljavanju pridavali veću važnost nego što mu po zdravoj i trijeznoj pameti pripada ali možda još i više ako bismo ignorirali te specifične stvaralačke impulse koji su obogaćivali naše tradicijsko tkivo. Želimo tek proviriti u onaj bolji, plemenitiji dio ljudske prirode iz koje su - s vinom u duši, smijehom i ponekom suzom - procurile i tople ljudske misli u riječi i pjesmi. Želimo ponuditi svim mlađima i starijima koji su skloni zajedništvu i prepuštanju pjesmi, nešto naše, domaće, kajkavsko, prepoznatljivo hrvatsko, za opuštanje i uživanje.
Božo Potočnik
NOVO U PRODAJI
Popis pjesama:
01. Pri kumekovoj kleti
02. Dobrodošlica
03. Nikaj na svietu lepšeg ni
04. Lepa ti je vinska trta
05. Domoljubna pajdašija
06. Svud na svetu
07. Išel budem f kleticu
08. Bilikum
09. Gverc poljka
10. Zdravica starešini
11. Starešina, diko naša
12. Došel jesi, bratec dragi
13. Pohvala gazdarici
14. Bog poživi gazdaricu
15. Pet je kumi v jeni kleti
16. Okoli mize zagorske
17. Trinka
18. Zahvala pajdašima
19. Nij na svetu lepšega
20. Kolko kaplic, tolko let
21. Nazdravimo, Bogu fala!